Prema izvještaju posljednjeg istraživanja koje je sproveo State of the Global Workplace čak 82% zaposlenika u kompanijama na svjetskom tržištu, bilo da se radi o menadžerima, tim liderima, HR profesionalcima ili članovima timova, imalo je iskustva u pojačanom stresu na radnom mjestu. Njih 65% suočilo se sa teškim ili trajnim posljedicama nagomilanog i dugotrajnog stresa poput: izazova s fizičkim ili mentalnim zdravljem, čestim odsustvom i nevoljnošću za dolaskom na posao ili napuštanjem posla zbog burnout-a i stresa.

U današnje doba tranzicije gdje su svakodnevne ili promjene u kratkom vremenskom periodu postale konstanta, potreba za otvorenim dijalogom o stresu na radnom mjestu i za strategijama za smanjivanje istog i kreiranje pozitivnog i produktivnog radnog okruženja, postala je prisutnija nego ikad prije. Obzirom da stres i posljedice nagomilanog i dugotrajnog stresa utiču na performans i mentalno i fizičko zdravlje svih u kompaniji, razvijene su stress management tehnike koje mogu primjeniti menadžeri, tim lideri, HR profesionalci i članovi timova.

Na organizacionom nivou u kompaniji, HR profesionalci i menadžeri i tim lideri, trebali bi zastupati ideju fleksibilnih radnih sati u kojima zaposlenik u kompaniji sam sebi organizuje vrijeme i postavlja prioritete u skladu sa rokovima za izvršavanje zadataka i predaju rješenja i projekata. Kroz ovu praksu, ne samo da se smanjuje pritisak na zaposlenika u vezi striktnog radnog vremena, nego se gradi osjećaj povjerenja između nadređenih i zaposlenika. Ovoj se praksi može dodati i praksa određivanja dana kada zaposlenik treba bitan prisutan u kancelariji, a kada može raditi od kuće. Rad od kuće je za veliki broj zaposlenika manje stresnija opcija od obaveznog rada iz kancelarije, pogotovo ukoliko u radnom okruženju vlada atmosfera rivalstva i takmičenja. Na organizacionom nivou u kompaniji treba jasno odrediti i granicu kada zaposlenici nisu dužni odgovarati na pozive i zahtjeve kompanije i klijenata nakon kraja radnog vremena. Rad nakon kraja radnog vremena, pogotovo ukoliko je neplaćen i te se situacije stalno ponavljaju, vodi burnout-u i razvijanju osjećaja zaposlenika da kompanija ne poštuje njegovo vrijeme i njega kao individuuu kojoj je potreban odmor i briga o svojim potrebama.

Kada je riječ o kompanijskoj kulturi, stress management itekako treba biti jedna od prioritetnijih tema, kao i mentalno i fizičko zdravlje i dobro svih zaposlenih. Jedna od praksi koja može osigurati pozitivan efekat koji kompanijska kultura može imati na smanjivanje stresa na radnom mjestu jeste promoviranje otvorenog dijalog i destigmatiziranja izazova mentalnog zdravlja. U današnjem dinamičnom vremenu mnogo je faktora koji za posljedicu mogu imati pojačani stres, ali rad ne mora nužno biti jedan od njih. Destigmatiziranjem izazova mentalnog zdravlja i kreiranjem sigurnog i slobodnog prostora da zaposlenik iskomunicira sa svojim nadređenim da ne može stići uraditi zadatak u određenom roku ili da mu je dato mnogo više odgovornosti i obaveza nego što on sam može podnijeti, put je prema stvaranju zdravog i pozitivnog radnog okruženja. Još jedna od stress management praksi koje mogu biti sastavni dio kulture zdravog radnog okruženja jeste balans poslovnog i privatnog života. Individua može biti jako posvećena poslu i imati uspješan performans, ali se ne mora odreći zadovoljstava u privatnom životu kako bi to postigla. Na usvajanje ove prakse kod zaposlenika, uticaj imaju njihovi nadređeni, odnosno HR profesionalci i tim lideri i menadžeri. Ukoliko nadređeni svojim primjerima pokazuju da su usvojili prakse za balans poslovnog i privatnog života i promoviraju ideju da svako, koliko god posvećen poslu bio, može istovremeno biti zdrava individua koja ima ispunjen privatni život, veća je mogućnost da će i zaposlenici usvojiti te prakse i sami postati primjeri toga.

Kada je riječ o liderima, menadžerima i HR profesionalcima, kako bi se osigurao uspjeh stress management strategija u kompaniji, važno je da i oni sami svoje mentalno i fizičko zdravlje tretiraju kao prioritet. Jedna od strategija pomoću koje to mogu uraditi jesu mentorski programi u kojima se mogu educirati o stress managementu, time managementu, postavljanju prioriteta i postizanju performansa da pritom njihovo zdravlje ne trpi.

Koliko god stress management strategije trebaju prvo zaživjeti na organizacionom nivou kompanije, odgovornost je i svakog zaposlenika individualno da svoje mentalno i fizičko zdravlje postavi kao svoj prioritet. Neke od strategija koje svaki od zaposlenika može implementirati jeste uzimanje pauza između odrađivanja bitnih zadataka; meditiranje i fokus na sadašnji momenat umjesto nadolazeći rok ili neuspješno odrađen zadatak; fizička aktivnost; određivanje prioriteta i time management.

Stress management jedna je od najizazovnijih tema u tržišnoj kulturi u današnjem vremenu. Iako se aktivno potiče otvoreni dijalog o destigmatiziranju izazova i razgovora o mentalnom zdravlju, kao i strategijama koje se trebaju usvojiti kako bi se mentalno zdravlje zaposlenika na radnom mjestu održalo, još uvijek ima velikog prostora za rad. Mentalno zdravlje je odgovornost individue u kompaniji, ali i same kompanije i društva. Stoga u donošenju odluka o tome koje je to prakse potrebno najviše implementirati u kompanijsku kulturu kako bi se umanjile posljedice stresa na mentalno zdravlje zaposlenika, trebaju biti uključeni svi oni kojih se ova tema tiče i na koje stres u radnom okruženju može uticati.

#YellowBrick #ŽutaCiglaNedjeljno #StressManagement #MentalnoZdravlje #IzazoviMentalnogZdravlja #StrategijeiPrakseZaOčuvanjeMentalnogZdravljaNaRadnomMjestu

Članak korišten za izradu ovog članka:

HR Toolkit: Practical Strategies & Resources For Workplace Stress Management | Wellable